Mjesto za ronjenje

Potapanje je uglavnom u rasprostranjenom nagomu četvrtog sustava, zone šupljina na površini temeljne stijene ili šarenoj špilji. Slobodna voda ispod potopljiva se zove potopljiv površina, udaljenost između površine i potopljive površine jest dubina potopljivog zakopa, a udaljenost između potopljive površine i vodenootpornog dna je debljina potopljivog vodeno-nosnog sloja. Iznad potopljenog sloja ne postoji neprekidna vodena prepreka, niti je on pod tlakom ili samo lokalno pod tlakom. Potonuli odvod, upravljan gravitacijom s visokog razine vode na nižu razinu vode, u šupljinama stijene, praskama, uglavnom laminarno teče. Potonuli otpušta putem evaporacije u vodenu paru u zrak, ili u obliku izvora koji su otvoreni na površini, osim što se dobiju i umjetnim rudarenjem i sl.

Glavni izvori ponovnog punjenja su atmosferska kiša, kondenzacija vodene pare u zraku, površinske vode i punjenje iz drugih akviferi. Kiša i površinske vode punje putem infiltracije iz zrakovite zone, dok se drugi akviferi punje putem odsijeka. Potona voda je važan izvor vodoprivrede, koja je obično približno zakopana, široko distribuirana i lako eksploatabilna. Međutim, osjetljiva je na zagađivanje i treba je zaštititi.

Potapanje prema prirodi i karakteristikama vodothoda može se podijeliti na porozno potapanje, šuplinsko potapanje i karstno potapanje. Porozno potapanje glavniče je zakopano u suholjim sedimentima četvrtne ere, što je uobičajeno u dolinama planinskih depresija, vodena ravnicama, prepotopnim aluvijalnim ventilima i obalnim ravnicama. Šuplinsko potapanje postoji u šuplinama tvrdega stijena. U razvoju karsta u izrastivim kamenovima kao što su izvestac i dolomit, zbog jakog otopljivanja i erozije vode, formiraju se jame, propasti, tajna podzemna rijeka itd., što rezultira karstnim potapanjem. Dinamika razine vode i hidrodinamika potapanja su najbliži povezani s meteorološkim, hidrološkim i antropogenim aktivnostima. Porozno i pritisakovo vodenje mogu se međusobno pretvoriti, na primjer, u planinskim bazenima i ravnicama, toplice (pripadaju pritisakoj vodi) izlaze iz tvrdog stijena i miješaju se s poroznim vodenjem u nadležnoj suholji slojevitosti, a zatim miješana voda ima osobine i pritisakove i porozne vode. Podzemna voda na mnogim lokacijama za promatranje potresnih hidroloških pojava pripada ovom tipu podzemne vode.